Mnogi misle da su ovo simptomi prolećnog umora, a iza svega stoji ozbiljna dijagnoza: Doktor izdao alarmantno upozorenje
Iako mnogi u proleće osećaju pospanost, manjak energije i umor, kardiolozi upozoravaju da takozvani "prolećni umor" uglavnom nije medicinski sindrom, već posledica promene vremena i loših životnih navika. Ipak, stručnjaci upozoravaju da uporan umor ponekad može da prikrije i ozbiljnije srčane probleme, zbog čega je važno obratiti pažnju na simptome koje telo šalje.
"Prolećni umor je uglavnom - mit"
Kako objašnjava kardiolog Pavlović, organizam reaguje na promene temperature i atmosferskog pritiska, ali to ne znači da postoji poseban medicinski sindrom koji se zove prolećni umor.
- Prolećni umor najvećim delom je mit jer je proleće promena koja je bitna. Proleće je jednostavno velika promena. Menja se temperatura, menja se i atmosferski pritisak, a naše telo reaguje na te promene. Kardiovaskularni sistem je zapravo sistem kroz koji cirkulišu fluidi i normalno je da reaguje na promene spoljašnjih uslova - objašnjava dr Pavlović.
Dodaje da se slične reakcije ljudskog organizma javljaju i pri ulasku u zimu ili bilo koje drugo godišnje doba.
Najveći problem su životne navike
Kardiolog upozorava da se mnogo veći problem krije u životnim navikama nego u samom proleću.
- Mi smo skloni da ne menjamo svoje navike. Naša ishrana je bila prilagođena ljudima koji su radili fizičke poslove po deset sati dnevno. Danas živimo potpuno drugačije - objašnjava Pavlović.
Zbog toga savetuje da se u ishrani smanji unos mesnih prerađevina, a poveća količina povrća.
Kada umor može da sakrije srčani problem
Kako je kardiolog istakao, iako je prolećni umor često bezazlen, može da pojača simptome već postojećih bolesti.
- Zato je važno obratiti pažnju na znakove koje telo šalje - ističe ovaj kardiolog.
Kako dodaje, posebno su važni simptomi kao što su:
- stezanje ili bol u grudima
- preskakanje srca
- ubrzan rad srca
- nagli skok ili pad krvnog pritiska
- nesvestica ili omaglica
- gubitak svesti
- loše podnošenje fizičkog napora
- Ako neko primeti da su simptomi drugačiji ili jači nego ranije, treba da se javi lekaru i proveri o čemu se radi - upozorava dr Pavlović.
Greška koju mnogi prave sa pritiskom
Poseban problem je samostalno uzimanje dodatne terapije za krvni pritisak.
Kako objašnjava dr Pavlović, i visok i nizak pritisak mogu dati slične simptome, zbog čega ljudi često pogrešno procene situaciju.
- Ljudi često pomisle da im je pritisak visok i popiju dodatnu terapiju, a zapravo je pritisak nizak. Tako mogu napraviti još veći problem. Ako je pritisak povišen više dana uzastopno, tek tada treba da se javi lekaru kako bi se eventualno promenila terapija -objašnjava Pavlović.
Zato savetuje da se pritisak prvo izmeri, a tek onda reaguje.
- Najbolje je meriti pritisak nekoliko dana zaredom i beležiti vrednosti - kaže kardiolog.
Najbezbednija fizička aktivnost za srce
Dolaskom lepog vremena mnogi počinju da se bave fizičkom aktivnošću, ali kardiolozi upozoravaju da treba početi postepeno. Prema rečima Pavlovića, najbezbednija aktivnost za srce je - hodanje.
- Hod je najbezbednija fizička aktivnost za srce. Nema naglog opterećenja ni za srce ni za zglobove. Ako to uspete da postignete tokom nedelje, uradili ste jednu od najboljih stvari za svoje zdravlje - zaključuje Pavlović.
Preporuka lekara je da se pet dana u nedelji pređe oko tri do četiri kilometra laganim hodom.
Kurir.rs/ RTS